Formalno vs. neformalno/samostalno obrazovanje   

Jedna od najvećih dilema koja se javlja kod osoba bez prethodnog iskustva u IT-u, a zainteresovani su za karijeru u IT sektoru, je donošenje odluke da li se opredijele za formalni oblik edukacije, tj. da upišu fakultet (npr. elektrotehnički fakultet, fakultet informacionih tehnologija i sl.) ili da pohađaju neki oblik neformalne edukacije kao što su razni kursevi ili da samostalno uče uz pomoć različitih kurseva dostupnih online (Udemy, Coursera, Sololearn, Udacity, Codecademy,  itd.).   Prije svega, bitno je naznačiti kako je sasvim moguće da osoba uspije sebe izgraditi kao vrhunskog inžinjera koristeći bilo koju od ovih metoda. Ipak, kao što se može primijetiti na grafikonu ispod, velika većina IT profesionalaca u svijetu je studiralo na fakultetima iz oblasti računarstva, razvoja softvera, softverskog inženjerstva, informacijskih tehnologija i sl.

Izvor: Stackoverflow Survey 2018 

Razlozi za ovo mogu biti brojni. Ipak, najizgledniji razlog je činjenica da fakulteti pružaju studentima unaprijed kreiran, postepeni plan učenja - od usvajanje osnova do naprednijih koncepata programiranja, ako govorimo o oblasti razvoja softvera. Jedan od osnovnih problema koji se mogu javiti prilikom samostalnog učenja i/ili pohađanja neformalnih kurseva jeste da osoba završi nekoliko kurseva vezanih za tehnologiju/programski jezik koji je interesuju, ali da se pri tome nikada ne usmjeri na usavršavanje osnova programiranja i logike koja je u pozadini tehnologije/jezika. Iz tog razloga, vrlo se često se dešava da osoba po završetku određenog kursa (iz bilo kojeg jezika ili tehnologije) razvije mogućnost rješavanja isključivo onih problema sa kojima se susretala u toku tog kursa. 

Realnost rada u IT sektoru je takva da će problemi sa kojima ćete se suočavati vrlo rijetko sličiti onim problemima koje ste savladali na različitim kursevima. Realni problemi će od vas zahtijevati mogućnost korištenja postojećeg znanja za rješavanje različitog niza problema sa kojima se često niste ni susretali, što opet od vas zahtijeva poznavanje suštine različitih jezika i tehnologija, poznavanje osnovnih algoritama i logike u pozadini programiranja, a nažalost rijetko kada neformalni oblici edukacijie i online kursevi adresiraju upravo ovo. 

Pri tome je također bitno spomenuti da često ni fakulteti ne pripremaju studente dovoljno dobro za rad u realnom okruženju, ali prema iskustvu HR predstavnika različitih kompanija unutar Bit Alijanse, kandidati koji su stekli diplomu nekog od IT fakulteta ili još uvijek studiraju, spremniji su za izazove rada u realnim okruženjima nego oni kandidati koji su pohađali različite kurseve i druge oblike neformalne edukacije. 

Bez obzira na prethedno navedeno primjeri iz prakse govore da uz dovoljno posvećenosti, predanosti i upornosti, sasvim je moguće da samostalno kreirate sebi plan i program usvajanja znanja iz programiranja koji će vas jednako dobro pripremiti za rad u realnim okruženjima, kao i formalni oblik edukacije. Ipak, vrlo često osobe podcijene koliko je zaista požrtvovanosti, discipline, samomotivacije, istraživanja i, najvažnije od svega, vremena potrebno za maksimalno usvajanje znanja uz pomoć ovih metoda edukacije, što je i razlog zašto se na intervjuima samouki programeri, statistički gledano, češće pokazuju nespremnijim od drugih kandidata, koji su završili formalne oblike edukacije. 

Da biste maksimalno iskoristili i na najbolji način organizirali samostalnu edukaciju, neophodno je da ste svjesni da ne postoji jedan kurs koji vam može pomoći da postanete kvalitetan programer, već da morate istraživati, pronalaziti i izučavati različite kurseve i obimnu literaturu tehnologije/programskog jezika koji vas interesuje, pri tome se najprije fokusirajući na osnove samog programiranja i neophodnog načina razmišljanja za programiranje, zatim na osnove jezika/tehnologije koja vas interesuje, koncepta i principa na kojima se zasniva, design patterna i frameworka koji se koriste, pa tek onda na naprednije koncepte određene tehnologije. Uz to, nephodno je da napravite sebi raspored učenja i definirate koliko vremena ćete svakodnevno učiti i u kojim terminima, te se toga trebate strogo pridržavati. Znanje iz programskih jezika će vam najbrže napredovati ukoliko posvetite određeno vrijeme učeći svaki dan. 

Uz činjenicu da formalni oblici edukacije imaju detaljniji i organizovaniji obrazovni plan i program, oni također obavezuju studente da redovno uče, polažu ispite i spremaju i realiziraju različite projekte i radove, te tako studenti imaju dodatnu motivaciju za učenje i usavršavanje svog znanja iz programiranja. Ovo su sigurno neki od najvažnijih razloga zašto općenito osobe sa formalnijim obrazovanjem iz IT-a bolje prolaze na intervjuima i u realnijim radnim okruženjima. Naravno, postoje i izuzetci, tj. osobe koje su samouke, a jednako spremne za izazove rada u IT industriji, s tim što većina drugih samoukih osoba, prema iskustvu HR predstavnika kompanija iz Bit Alijanse koji ih intervjuiraju, najčešće podcijeni koliko je zaista vremena, strpljenja, discipline i organiziranosti potrebno da bi sebe uspjeli dovesti na optimalni nivo znanja iz programiranja. 

Zaključno, ukoliko imate vremena i mogućnosti da pohađate neki od fakulteta iz oblasti računrastva i IT-a, naš savjet bi bio da krenete u tom smjeru. Ukoliko pak nemate vremena i mogućnosti za to, nije nemoguće da samostalno dođete na dovoljno dobar nivo poznavanja programiranja da prođete selekcijske procese u nekim od IT kompanija i da budete spremni za rad u stvarnim IT okruženjima. Ipak, ukoliko želite izvući najbolje iz ovog metoda edukacije, morate biti svjesni da je neophodno dosta više odricanja, posvećenosti, organiziranosti, rada i truda nego što možda inicijalno mislite, ali se na kraju dana sve svodi na to koliko ste vi spremni posvetiti svog vremena i truda na usvajanje znanja.